.jpg)
.jpg)
Fašnička su događanja dio hrvatske nacionalne kulturne baštine: Zvončari su uvršteni na UNESCO-listu nematerijalne baštine, Riječki Karneval je uz Rio i Veneciju najpoznatiji u svijetu, Samoborski i Turopoljski fašnik imaju dugu tradiciju, gotovo svaki kutak Lijepe naše njeguje svoje pokladne običaje…
Bogatstvo fašničkih običaja ogleda se i u više naziva za period maskiranja: karneval, poklade, mesopust, fašnik… Vremenski najšire gledano, Poklade su razdoblje od Sveta tri kralja do Čiste srijede u kojem se ljudi prerušavaju i izvode svakovrsne ludorije, a pokladno ludovanje završava obrednim spaljivanjem pokladne lutke koja simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.
Karnevalske povorke i fašnički ophodi sadržavaju pradavna vjerovanja i ritualne radnje kako bi se maskiranjem, bukom i razuzdanim ponašanjem potjerale zle sile, a istovremeno su i način zabave prije dugotrajnog kršćanskog posta i Korizme. Tijekom Karnevala ljudi na šaljiv način izriču kritike na neka neprimjerena društvena događanja ili ponašanja pojedinaca. Današnje
Poklade uglavnom imaju funkciju društvene zabave.
Fašnička događanja djeci rane i predškolske dobi omogućuju im slobodno izražavanje emocija bez ustezanja, vriskom, pokretom, simboličkom destrukcijom, neobuzdanim igrama i ritualima, da simbolički pobijede i kazne ono što ih plaši, zbunjuje i sputava, da se maskiranjem pretvore u ono što žele.
Na Malom Turopoljskom fašniku, sudjelovala su djeca predškolske skupine iz područnog objekta Svačićeva, pod vodstvom odgojiteljskog tima Ivanović-Mikulčić-Nenadić. Točka „Pustolovine Žireka kroz film“ osvojila je prvu nagradu. Čestitke djeci i odgojiteljicama!
Osim nastupa na Malom fašniku planirane i provedene su različite aktivnosti u svim skupinama:
Preodijevanje
Izrada maski i pokrivala za glavu
Ples pod maskama
Pjesme, recitacije, ples, predstava
Oslikavanje lica
Zbivanja pokladnog utorka
Čašćenje s krafnama
Tekst pripremila: Danijela Huzjak, odgojiteljica predškolske djece